Tekstovi

09.04.2009.

Uloga školovanja u društvu

Većina ljudi ne voli da im se govori što da rade. Svaka institucija s ciljem da konstruira i uobliči nečiji život je, u određenoj mjeri, u sukobu s takvim osobama. Zanimljivo je da pojedinac nije uvijek u željenom sukobu s institucijom. Oni koji su poslušni i ispunjavaju svoju ulogu studenta, razumljivo, pokušavaju ignorirati negativne učinke koje školovanje ima na njih. Ali, tko bi iskreno mogao poreći činjenicu da su ti učinci itekako vidljivi?

Kroz proces školovanja studenti uče da budu konformisti, nemaštoviti, poslušni i još puno drugih stvari koje se podrazumijevaju tijekom radnog vijeka. Ostani takav i nikad se nećeš osjećati dobro u svojoj koži, ali će ti zato autoriteti biti zahvalni do kraja života. Mislim da averzija koju ljudi imaju prema školovanju dobro odražava što nam proces obrazovanja čini. Sadašnja situacija u kojoj se prisilno školovanje čini tako prirodnim, ima svoj povijesni kontekst. Razlozi zašto provodimo tako puno vremena u svom životu u školi mogu se jedino adekvatno objasniti gledajući na školovanje iz povijesne perspektive i u povijesnom kontekstu čime se u obzir uzimaju korištena sredstva, željeni ciljevi i načini na koje institucionalni okvir školovanja pojedinca postavlja zatočenog u školi.  Takav način gledanja na školovanje može biti revolucionaran samo ako se uspije poistovjetiti s pojedincem zatočenim u školi –njihovim potrebama i željama, njihovom ljutnjom i frustracijama. Potrebno je sagledati kako se školovanje uklapa u cijelo društvo i kakve su to društvene veze i institucije koje iz vlastitih razloga pokušavaju pokoriti pojedinca. Problem što većina ljudi i radi sve što im se kaže, jest problem obrazovnih i društvenih odnosa.

Školovanje je fundamentalni proces našeg društva. Može se shvatiti kao skup tehnika kojima društvo usmjerava mlade u znanje, vrijednosti i stavove neophodne da bi postali odgovorni članovi društva, kopirajući dominantni društveni poredak. Zvona, učionice, razredi, pravila, disciplina; sve su to važni aspekti procesa kontroliranja sa ciljem oblikovanja pojedinaca u poželjne oblike za druge - za autoritete. Školovanje, kao i rad, bazira se na prisili. Realno gledano, školovanje nas ne obogaćuje praktičnim životnim iskustvima. Ne školujemo se po svojim uvjetima. Također, tu je uvijek i metoda mrkve i batine koja upravlja napretkom. M. Stirner je imao pravo kada je rekao da je pitanje škole životno pitanje.

Najvažnija životna vještina naučena u školi je pokornost. Ona je krucijalna za cijeli društveni hijerarhijski sistem. Obrazovanje, kako ga je W. T. Harris jednom definirao obuhvaćanje je pojedinca. Nitko nije potpuno slobodan od društvenih pritisaka i materijalnih snaga te izvan utjecaja. Ali to ne znači da se trebamo pokoriti uzoru individualne prilagodbe društvenom terenu: modifikaciji ponašanja koje je propisano od zaštitnika Države. Ovdje postoji esencijalna napetost: napetost između individue i društvenih institucija koje sprečavaju njihovo samoodređenje. Potreba za školovanjem usađena je duboko u modrenu psihu. Bezuvjetnost prihvaćanja bilo koje moderne političke ideologije jest u pretpostavci da pojedinci postoje kako bi služili općim dobrima ili nekom višem, za osobni subjektivitet izvanjskom principu - ustvari, čini se da je potreba za školovanjem osnova svih ideologija, svih političkih sistema, svih oblika vladanja. Polazeći od ovog zaključka, dovoljno školovana osoba – na primjer student, preuzima razmišljanje društvenog planera pozdravljajući sva politička pitanja. Kritičko se razmišljanje toliko zatire da su mnogi praktično nesposobni za zauzimanje protupolitičkog stajališta, stava protiv moralne prtljage propisane ideologije, protiv sveobuhvatnosti „umne obrade“. U vezi s ovim aspektom školovanja A. Inglis rekao je: „Važno je uočiti da u američkom društvu svaki pojedinac mora biti, ne samo poštovatelj zakona, nego i u određenoj mjeri vršitelj zakona.“ U demokratskoj državi, društvena stabilnost počiva na internalizaciji vrijednosti koja stoje iza pravila, na internalizaciji moralnosti materijalizirane u zakonima. Netko može i ne voljeti školu, ali ipak vjerovati u njezinu mitologiju - a to je većina ljudi. Stereotipi oko dobrih/loših studenata i svake druge kategorije studenata, prikrivaju pitanja oko poželjnosti sistema ocjenjivanja i kategoriziranja. „Banalnosti povezane s tim što prikrivaju, rade za tu dominantnu organizaciju života…riječi neće prestati raditi dok god ljudi rade“, napisao je M. Khayati. Mitologija oko dominantne organizacije života sastoji se od mitova kao što su neophodnost školovanja da bi se nešto naučilo, od odvojenosti objektivnosti (i inteligencije) od razuma, i još dosta toga, a sve skupa odražava kapitalističke vrijednosti od kojih je najtiša Napredak.

Studenti, kao i čitavo društvo, stalno stvaraju napredak. Studenski napredak, kao i onaj društveni, u osnovi je pripitomljavanje životinje u ljudima. Kada se D. Jensen upitao zašto školovanje traje tako dugo, odgovor  na koji je naišao bio je jasan i iskren: „ Potrebno je tako dugo da bi se uspješno slomila dječja volja. Nije lako prekinuti dječju volju, otkinuti je od vlastitog doživljaja svijeta i pripremiti za život bolnog zaposlenja koji će morati trpjeti“. Par stoljeća ranije, Immanuel Kant sažeo je to u: „Čovjek mora biti pripitomljen jer je po prirodi divlji…“ Discipliniranje je u srži obrazovnog poduzetništva. Škole očito nisu organizirane od strane studenata - oni su populacija koja treba biti pod kontrolom, nadzirana, mjerena i disciplinirana. Disciplina je ono što tvornice, uredi i prodavaonice dijele sa zatvorom, školom i psihijatrijskom ustanovom. Postoje određena pravila koja treba slijediti i studenti su cijelo vrijeme promatrani da bi bili u skladu s njima. Disciplina je ključna, ali ne objašnjava sve aspekte školovanja. Znanje, proizvod koji škole polažu u učenike ili ih zasipaju njime, studentu koji prikuplja znanje u tom procesu izvan vlastite kontrole jest nešto izvanjsko. Znanje je moć, najčešće u toj mjeri da bi poslužilo interesima moći i osiguralo utjecajno ili ugodno mjesto u društvenom poretku. Foucault je istaknuo da „moć nužno proizvodi znanje“…moć i znanje direktno povlače jedno drugo, nema odnosa moći bez korelacije ustrojstva područja znanja, ni znanja koje ne pretpostavlja i tvori u isto vrijeme odnose moći. Visoko specijalizirano znanje je ono putem kojeg škole preslikavaju odnose moći i nadovezuju se na opsežnu hijerarhiju i podjelu rada. Povećanje važnosti školovanja u modernom društvu odražava povećanje društvenog totalitarizma, u smislu da je sve više i više ljudskih aktivnosti podređeno i uvjetovano napretkom tehnološkog društva čija je pokretačka snaga Kapital.

Očito je da svaka kritika školovanja mora sadržavati u sebi i kritiku društvenog poretka kojeg su škole sastavni dio i obratno. Školovanje se doima kao pozitivna povratna veza sistema: sve više i više ljudi pohađa škole kapitalističkog napretka i više je škola potrebno da bi ljude držali pokornim šefovima. Obrazovanje je tako važno „pravo“ za sve ljude da će biti obavezno prema članku 26 iz Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine. Obrazovanje je nešto oko čega se sve ideologije mogu složiti. Ono očito pomaže ljudima da se prilagode ludosti modernog društva. Postajemo strojevi, poslušna tjelesa, dosadni mutavci i jednolični od pisanja školskih uradaka sa istim karakteristikama. U većini slučajeva, studenti se pokoravaju institucionalnoj promjeni ponašanja i vjerno reproduciraju trenutni društveni poredak.



(Tekst je preveden iz J.D. Matthews: Toward the Destruction Of Schooling)

Ispod pločnika

možete pronaći u:

ZAGREB::
knjižara Što čitaš?, Gundulićeva 11 // književni klub Booksa, Martićeva 14d // knjižara Jesenski i Turk, Preradovićeva 5 // infoshop Opskurija, reciKlaonica, Heinzelova 66 // knjižara Planetopija, Ilica 72 // Superknjižara, Rooseveltov trg 4 // net kulturni klub Mama, Preradovićeva 18 // infoshop Pippilotta, Pierottijeva 11

PULA::
knjižara Castropola, Zagrebačka 14 // Monteparadiso Hacklab, Gajeva 3

ČAKOVEC::
knjižnica Tabula Rasa, Dr. Ivana Novaka 38 // knjižara VBZ, Kralja Tomislava 3

KARLOVAC::
Domaći, Struga 1

RIJEKA::
antikvarijat Mali Neboder, Ciottina 20b

SPLIT::
infoshop Dislexia, Klub Kocka, Savska bb

ZADAR::
Smart shop, Stomorica 2 // Knjigozemska/infoshop Iskra, Rikarda Jeretova Katalinića 5

Prijava na newsletter